martes, 9 de mayo de 2023

toikove guarani aty - practico nº 1

 TOIKOVE GUARANI ATY 

MAYO 9 DE 2023 - PRACTICO Nº1

Toikove Guarani Aty  – Curso Básico – Fonología Guarani y Comparada I  

Practico N° 1 // Mb: Jorge Román Gómez – 9/5/2023

Temimbo’e réra:

 1 - ambohasa ko’ã ñe’êjoaju ñe’ê guaraníme: paso estas oraciones a la lengua guarani

 a – El abecedario guarani tiene 33 fonemas y 33 letras

........................................................................................................................

b – El abecedario guarani tiene 12 vocales, 6 vocales nasales y 6 vocales orales

...................................................................................................................

 c – Consonante en guarani se dice PUNDIE

......................................................................................................................

 2 Anohê moñe’êrãgui ñe’e oguerekóva muanduhe pureko: (saco de la lectura palabras que tenga acento prosòdico)

KURUPI

Kóva hina Tau ha Kerana memby poha. Karia'y karape'i oikóva asajepyte ka'aguýre ñemiháme. Oikóje ohapera'ãrõ mitãkuña osẽva asajerei hógagui. Kurupi ojuráne katuete ha ogueraha ka'aguy hesakãhápe kapi'ípe rovyũ ha hyakuãvureíva ári orairõ ombotarova térã ojuka peve.

 3 Anohê moñe’êrãgui ñe’ê oguerekóva pundie tîgua: (saco de la lectura palabras que tenga consonante nasal)

LUISÕ: Kóva hina Tau ha Kerana memby pokõiha. Ojogua peteĩ jaguápe; ivai, hesa vera ha iñakã guasu. Pyharepyte vove oho ojapajeréi te'õngue ári, upévare hesa'yju ha ine. Oĩramo kuña imembýva pokõi kuimba'e, pe pahaguéva ha'eva'erã katuete Luisõ.

 

4 Anohê moñe’êrãgui (6) ñe’ê jurugua ha (6) ñe’e tigua: (saco de la lectura (6) palabras orales y (6) palabras nasales)

JASY JATERE: Kóva hina Tau ha Kerana memby irundyha. Ko mitã'i yvágaicha hesa hovy hasy ha kuarahy mimbícha iñakãrague sa'yju. Oguahẽvo asajepyte ndaje osẽ omosarambi mborayhu. Oje'e hese opívo oguataha ha oguerekoha ipópe ka'a rakã pehẽngue ome'ẽva ichupe mba'ekuaaita.

 5 Mba’érepa ko’a ñe’ê oguereko muanduhe tai – porque estas palabras tienen acento gráfico

 kuéra – oúta – purahéi – róga – tahýi – hetáma – oguerekóva –

 Mba’érepa ko’a ñe’ê oguereko muanduhe pureko – porque estas palabras tienen acento prosódico

reiko – ava – yvytu – juhu – mba’e – hovy – oho – tape – mombyry – kokue –


lunes, 18 de junio de 2018

GUARANI - TOIKOVE LIBRES - APUNTE 1




ahai porã ko’ã ñe’ê guaraníme: escribo bien estas palabras en guarani 

mbaracaya:.......................... gato, cuarajy:................................... sol

camba:................................... negro, Kabayu: .................................caballo

Curuzu: ................................cruz ., yaguereco: ...............................tenemos

jacaranda:.............................. jacaranda, 

ahai hekopete ko emoñe'ê. Escribo correctamente este texto 

TEJU JAGUA: lagarto perro

Hete ojogua umi teyu tuichábape, ha oguereco pocõi jagua akã. Kóva hina Tau ha Kerana memvy ypykue. Hete tuichágui ndaikatúi oipuru mbarete oguerekóba.





lunes, 14 de julio de 2014

Avañe'ê parãrã - Ruidos de la lengua del hombre

Avañe'ê parãrã
Guarani.
Parãrã perere.
Parãrã.
Perere.
Piriri.
Pilili.
Pororo.
Purûrû.
Pyryrýi.
Plíki plíki.
Tumbýky tumbýky.
Ple ple.
Guaraníme.
Parãrã perere.
Taratata.
Perepepe.
Piripipi.
Tyrytyty.
Turundundun dun dun.
Charráu.

Avañe'ê.

Parãrã perere.
Lala.
Pepe.
Popo.
Pupu.
Tytýí.
Kukúi.
Túky túky.
Tumbýky tumbýky
Fle fle.


Ruidos de la lengua del hombre
Guaraní.
Estruendo latido.
Estruendo.
Latido.
Chisporroteo.
[diarrea]
Tiroteo.
Crujido.
Volteos.
Torpeza.
Trasero trastumbo.
[burbujeo de  un líquido espeso]
En guaraní.
Estruendo latido.
Retemblor-estrépito.
Tableteo-bofeteo.
Ametralladora.
Arrastre-latido.
[cornetín de asta vacuna].
[agua derramada]
Lengua del hombre.
Estruendo latido.
Columpiarse.
Estremecerse.
Saltar.
Hervir.
Latir.
Desprenderse.
Palpitar.
Trasero trastumbo.
Fofo.

KA’AGUY SAN RAFAEL

KA’AGUY SAN RAFAEL


Ñañangarekoke ñande ka’aguy, ku Atlántico bosque San Rafael….aníkena márõ jaity jahapy ha topa umi mymba ohopa umi guyra, tukã, pakova, mytũ, ynambu, kagua, suinda, urukure’a, tu’ĩ, loro, gua’a, jaku, marakana, chakuru, ypaka’a, chiriko, guyra campana korochire, suruku’a.. mymba saite opáichagua, guasu, ka’i, karaja, mborevi, jaguarete, kuati, aguara, guasu… ñande ypykuéra oikopánga jepy’apýpe opátama ka’aguy.. jasyjatere ñembyasy oikopa opátagui upe oiko haĝua….. tove tahory taipoty ka’aguy ñande bosque Atlántico San Rafael... toñangareko taipoty arapytu ñande ykuaka’aguy ta isati toysyry…incienso, tajy, urunde’y ,yvyrapytã ,guatambu, guajaivi , cedro kurupa’y, oime oñembo’y ipoty ohechauka…. aníkena márŏ yvyramimi opa… aníke jajavyky ka’aguy San Rafael akóinte oñangareko ñande Acuífero Guaraní… ipytu taipotĩ tomyasãi tome’e tesãi ñamoko jaiko pukuve haĝua… ha ñande ñañangareko ani oñehundi ojeity ajehapy Ka’aguy San Rafael ……